Да л′ тко и тебе, Соларићу, гледи ?

Образовни систем у Данској је одличан иако је бесплатан

Posted in образовање, SerbianCafe by Соларић on 27 јануара, 2009

Besplatno obrazovanje?

hami

25. jun 2007.

mišljenja sam da obrazovanje do fakulteta treba biti besplatno. vidim da ljudi sa zapada amerike i kanade posebno zaduzivanje i zatim otplacivanje 50 000 dolara skolarine ili slično smatraju sasvim normalnim kao da kupuju neku investiciju stan recimo.
u razgovoru sa intelektualcima iz evrope vidim da to po njima nije u redu i veoma se slazem sa njima. šta vi mislite o tome?

Vesna-DK

26. jun 2007.

U Danskoj je obrazovanje apsolutno besplatno.
Ne mislim samo na osnovno i srednje nego i visoko obrazovanje.
Plus sto kada nakon gimnazije/srednje skole upises bilo kakvo dalje obrazovanje (ne mora biti na univerzitetu, može biti neka poslovna skola ili marketing skola ili skola za pedagoga ili ucitelja) imaš pravo i na stipendiju koja iznosi otprilike 500 EUR mesecno ako si se odselio od roditelja (a vecina jeste) a ako i dalje živis sa roditeljima onda je ta stipendija nešto manja.

Stipendiju možeš da dobijas onoliko godina koliko je normirana duzina studija + jedna godina ekstra. Ako si zensko i zatrudnis onda za svako dete imaš pravo na duplu stipendiju godinu dana nakon rođenja deteta + produzuje ti se pravo na stipendiju po godinu dana za svako dete. Ova stipendija ti je bukvalno poklon od države jer je to nešto sto dobijes i ne treba nikad da vratis.

Ako želiš da studiras godinu dana ili neko vreme negde u inostranstvu (pa i u privatnoj skoli) država to finansira tako da ti je skolovanje i dok si u inostranstvu potpuno besplatno.
I trenutno znam da je u nekim skolama u Danskoj (npr. Royal School of Library and Information Science) nadogradnja studija (npr. Master studije) za studente van Evropske unije besplatna.

Tačno je kao sto komentar iznad kaže da se placa dosta veliki porez, ali ipak mislim da sistem funcionise dobro zato što apsolutno niko ne zavisi od svojih roditelja i njihovih primanja i apsolutno svako ima ista prava na visoko obrazovanje. Tako da i ako su ti roditelji čitav zivot bili nezaposleni i socijalni slučajevi iz bilo kojih razloga, ti imaš aposlutno iste mogućnosti za skolovanje kao i bilo ko drugi.

A još da se pomene i to da u taj porez na zaradu, koji je ovde minimum oko 50% i raste kako ti zarada raste, ulazi i socijalno i zdravstveno osiguranje. Dakle zdravstvena zastita je besplatna apsolutno za sve gradjane Danske, bez obzira na to da li su zaposleni ili nezaposleni, ukljucujuci porodicnog lekara, lekare specijaliste i bolnicko lecenje bez obzira na duzinu hospitalizacije. I u taj porez je uracunata i nega starih ljudi.

Dakle svi stariji ljudi kojima je potrebna pomoć u kuci (npr sa ciscenjem, kupovinom, pa i licnom higijenom) imaju pravo na potpuno besplatnu kucnu pomoć onoliko koliko opstinski zdravstveni radnici procene da im je potrebno (1 put sedmicno, 2 puta, pa sve do 5 puta sedmicno).
I naravno da deo tog poreza koji se placa ide i na još mnoge druge stvari tako da je ipak na kraju krajeva obrazovanje veoma jeftino.

Ne slazem u potpunosti se sa zadnjim komentarom.
Nije sve sto je besplatno jako loše.
Pod broj jedan postati profesor u Danskoj nije nimalo lako. Malo ih ima i nije dovoljno napisati jedan „bedni” doktorat pa da mislis da si bog i batina. Ne znam tacnu proceduru ali defitivno znam da bi neko mogao da konkurise za profesorat mora da je objavio određen broj ozbiljnih naučnih radova u svetskim casopisima + da je objavio i neku knjigu. Tako da ovde nema mladih profesora kao u Srbiji.

I uopste nije tačno da svako može da ti prosipa svakakve gluposti samo zato što je obrazovanje besplatno. Naprotiv, veoma se ceni kriticko mišljenje i na dosta fakulteta nema „obavezne” literature nego dobijes na papiru opis kakvo ti znanje treba da dobijes iz odredjenog predmeta po zavrsetku + evt preporucena literatura a onda je potpuno tvoj izbor koju ćeš ti literaturu da koristis za to. (A ne kao u Srbiji, gde ako nisi kupio knjigu koju je bas tvoj profesor napisao i ne naucis je od a do s, možeš da se pozdravis sa polaganjem ispita).

U svakom slučaju se dosta polaze na to da deca i studenti nauce da razmišljaju svojom glavom, tako da ima jako malo klasicnih predavanja gde studenti sede i slusaju profesorovo izlaganje. Predavanja su uglavnom takva gde svi ucestvuju u diskusiji.

Eto toliko…

Marija***DK

28. jun 2007.

Vesna,

Lijepo ste sve opisali kako je Danskoj, samo se ne slazem u jednom.

>>Ako želiš da studiras godinu dana ili neko vreme negde u inostranstvu (pa i u privatnoj skoli) država to finansira tako da ti je skolovanje i dok si u inostranstvu potpuno besplatno.

Ne finansira država studiranje na svakom univerzitetu u inostranstvu. Placa se npr. u slučajevima kada moj univerzitet nema dogovor/ugovor sa tim inostranim univerzitetom o razmjeni studenata (a kad taj inostrani univerzitet inače nije besplatan).. mada ima izuzetaka, naravno.

I još nešto da dodam. Neko je gore napisao da je besplatan univerzitet jednak sa nekvalitetom nastave. Ja lično radim na univerzitetu u Danskoj koje ima prestizno Evropsko priznanje o visokom standardu nastave i svega vezano za to. A sada dobijamo još jedno priznanje koje je na svjetskom nivou, a ne samo Evropskom.

I naravno da ne može svako da postane profesor u Danskoj iako se skolarina ne placa – prvo se pocne sa doktoratom, a potom ide pozicija „assistant professor” (radni ugovor na 3 godine), nakon toga (ako si naučnim radovima, internacionalnim publikacijama i kvalitetom predavanja udovoljio kriterijume) imaš sansu da dobijes mjesto „associate professor”. E tek nakon toga i još mnogo publikacija i rada možeš da dobijes „full professorship”.

Marija***DK

Hvala na ispravci Marija. Ali u svakom slučaju čini mi se da se slazemo u tome da obrazovni sistem u Danskoj odličan iako je besplatan.
Jeste tačno – placamo ogroman porez na sve strane ali ipak čini mi se da dosta dobije zauzvrat.
I ipak mi se čini da je Danska jedinstvena i u Evropi sa svojim obrazovnim sistemom i mogućnostima koje pruza.
U firmi gde ja radim radi dosta stranaca – pogotovo Svedjana i mnogi od njih kopaju i rukama i nogama da se dokopaju danskog državljanstva da bi imali iste mogućnosti za obrazovanje (pogotovo za studije u inostranstvu) kao sto imaju Danci.

Извор: SerbianCafe.com (Дискусије)

Оставите одговор

Попуните детаље испод или притисните на иконицу да бисте се пријавили:

WordPress.com лого

Коментаришет користећи свој WordPress.com налог. Одјавите се /  Промени )

Слика на Твитеру

Коментаришет користећи свој Twitter налог. Одјавите се /  Промени )

Фејсбукова фотографија

Коментаришет користећи свој Facebook налог. Одјавите се /  Промени )

Повезивање са %s

%d bloggers like this: