Људима бре до ноката догорева а ви ни пет шест него о саобрачају
250 neradnika, drzi u saci 2 miliona ljudi
serbianac (savetnik)
13.мај 2009.
Saobraćajni kolaps u Beogradu
Ko je u sredu pokušao da dođe ili ode iz centra Beograda suočio se sa nemogućom misijom!
Protest oko 250 bivših radnika Robnih kuća, ispred zgrade Vlade Srbije, napravio je potpuno saobraćajni haos u Beogradu.
Blokirana je raskrsnica ulica Kneza Miloša i Nemanjine, ali i sve okolne ulice. Trg Slavija je takođe bio gotovo neprohodan, a kad se tome doda da se i Resavska ulica već neko vreme renovira onda je jasno šta se događalo u sredu u glavnom gradu Srbije.
http://www.mtsmondo.com/news/vesti/text.php?vest=134497 – 46k
Pa šta radi policija,zašto ne skloni ove neradnike.
Šta hoće ti neradnici,šta to robne kuce prodaju,ko to kupuje u robnim kucama???????????
Alo bre,pa kako 250 neradnika da paralishe celi Beograd.
Drale2007 (Меганационалист)
13.мај 2009.
Zašto ovog serebijanca niko ne vole?
Izdajnik?
Kolaborant!
Placljivac?
Prevrtljivac!
maliperica1 (ing)
13.мај 2009.
Које је луче тајнкунче мазнуло имобилије РК Београд и оставило их празне и у корову да тако опођују капитал?
Који је ВЕЛЕЕКСПЕРТ осмислио такву приватизаицију која се свела на куповиму уништених предузећа за јефтине новце ради шпекулаиције на вредност имобилија или градског земљишта?
Како је индустријска производња пала на 20% у тако генијално смишљеној приватизацији, када је истовремено УСЛУЖНА ИНУСТРУЈА и посебно ФИНАНСИЈСКА скочила на 60% БДПа.
И како је у то време управо динар се фиксирао уз задужење у иностранству које оде на потрошњу и храњење управо услужно – финансијске индустрије?
Ето зашто народ из бивших РК Београд са правом демонстрира.
Да будем још јаснији, не доводи се у питање промена власничких односа ради дефинисање тржишних услова у једној правно уређеној држави, већ једна очигледна глупост у начину приватизације која није донела могућу унутрашњу динамику развоја ионако опустошене привреде, која је каква таква стајала на располагању за разлишите врсте корпорација и холдинга у домену своје основне производње са квалификованом радном снагом …
Овакву наметнуту структуру привреде не може ни Америка да издржи која има свој ГРИН-БЕК, ма шта и ма ко о тпме мислио, али га има.
Novica_Newer (radi se svasta)
13.мај 2009.
Opet ova spodoba (plakao sam i nije me stid) promolila svoj nos?
Dok ste vi palili skupstine, rusiti TV Bastilje, demonstrirali i blokirali tada vam dobro bese? A sad kao „ne mogu oni”? Ljudima bre do nokata dogoreva a vi ni pet ni sest nego o saobracaju. Stoko od stoke.
sronjo
13.мај 2009.
serbianac
(savetnik
Ти си слепац, на жалост…а нама би ти да описујеш предивне жуте слике из твоје главурде…и да те неко онда узме заозбиљно…после свега,после све жуте срамоте и преваре…ти нас вређаш чињеницом да припадаш нашем Српском народу…или само мајо лагиш…? да си Србин ?
Уф,то би ми најлакше пало…да мајо лагиш…него да знам да такав медиокритет Србин бити може.
patriota-b 14. мај 2009.
Juče sam imao zadovoljstvio da oprobam čari tog saobraćajnog kolapsa.
Bio je on i malo širi od centra.
isprva sam se strašno naljutio, jer nisam znao razlog kolapsa.
Uveče sam čuo o čemu se radi i nisam više bio ljut, iako sam izgubio puno vremena u tom kolapsu.
Ljudi su u pravu. veštački su im uništili firmu. Ako nemaš platu nemaš čime platiti stan, pre ili kasnije izletećeš na ulicu.
Ovi ljudi su samo malo ranije izašli na ulicu, da protestuju protiv onih koji su ih doveli u tu situaciju.
Kome to nije jasno ili je glup ili je provokator iz one iste zgrade pred kojom su protestovali.
Da sam znao o čemu se radi i ja bih se pridružio. …
Ja se u potpunosti slažem s gradonačelnikom da građani imaju pravo kretanja po gradu, ali ko je nama kriv što se vlada nalazi u Nemanjinoj? Zašto ne pređu u bivši SIV, pa bi bila brokirana smao jedna ulica, a ne centar grada?
Osim toga, danas su izašli radnici RK, sutra se svi mi možemo naći u toj situaciji. Ako danaa dozvolim da njih silom maknu s ulice sutra će nas isto tako maknuti.
Niko nije došao da protestuje od besa, nego od muke. Jer sudom i redovnim postupkom ne mogu da ostvare nikava prava. Zato su došli na protest…
neimar 14. мај 2009.
Па ако буду чекали економски колапс да изазову саобраћајни тешко да ће бити боље скорије.
Полиција поручује ‘Неће моћи још дуго тако’.
Да видимо колико дуго ће народ да трпи лопуже, да знају да нису криви не би се снебивали…
Извор: SerbianCafe.com (дискусије)
Узети поново лектиру за четврти основне, „Збирка народних пословица“ Вука Караџића
Kako je kriza „zakačila“ Australiju?
Ercov1 (ekonomista)
10. mart 2009.
Uprkos tome što je ekonomska kriza započela sa američkim stambenim kreditima i što se u Australiji i danas tvrdi da će ova zemlja biti najmanje pogođena svime što se danas zbiva u svetu, sve je očitije da kad Amerikanci kinu, Australijanci dobiju grip.
Do pre mesec i po dana, naime, australijski dolar bio je gotovo iste vrednosti kao američki, da bi danas pao na manje od dve trećine nekadašnje vrednosti.
Država poručuje da se ne paniči jer je australijska regulativa što se stambenih kredita tiče, daleko strožija pa je time, pretpostavlja se, i sposobnost ljudi da ih plaćaju veća.
Niko, međutim, više ne krije da idućih šest do devet meseci sledi vrlo težak period, sa više stotina hiljada otkaza.
zovu (mlatilac prazne slame)
12. mart 2009.
Ja vidim samo dva zdrava puta kroz ovu krizu za nas pojedince, oba teska.
PRVI: Uzeti ponovo lektiru za četvrti osnovne, „Zbirka narodnih poslovica“ Vuka Karadzica, procitati ih pazljivo, sa posebnim naglaskom na one tipa „Dug je rdjav drug“ ili „Prostiri se prema guberu“ ili tome slično. Dakle, ne zaduzivati se bez velike potrebe, pogotovo ne na kreditnim karticama gde usi odpadaju od kamata; proceniti pravilno svoje kupovne mogućnosti pre nego što se nešto kupi. Naravno da je teško jer živimo u sistemu u kome je potrosnja ugradjena u same temelje, ali ko može da odoli neće se kajati.
DRUGI: Zauzeti stav da su materijalna dobra ionako prolazna, nebitna i samo degradiraju coveka. Onda uzeti svaki kredit koji ti se ponudi i upotrebiti ih za ona materijalna dobra koja u tom trenutku izgledaju potrebnija od drugih. Ako se dodje u situaciju da dug ne može da se plati, to je problem zajmodavca a ne vas. (Da se podsetimo, tako je sve i pocelo, navodno, kada su do nekretnina dosle neke americke porodice koje o tome nisu mogle ni da sanjaju, pa sada banke ne znaju šta da rade sa njima, jer banci ne treba prazna kuca) …
Nešto IZMeđu: E, tu ćemo biti svi. Samo, ja nemam odgovor na pitanje da li ulagati u nekretnine, deonice ili zlato. I ne znam koja grana privrede ima najbolju perspektivu, pa na nju da se usmerimo. Ko zna? A da hoće da kaže?
Vidim da vi imate nerasciscene stare racune, ne bih da se mesam, ali ipak bih da prokomentarisem 1993-u.
Prvo nekoliko nespornih cinjenica, a onda moj utisak (koji je kao i svaki utisak nepouzdan):
Te godine još uvek skoro ništa nije bili privatizovano.
Država je zabranila otpustanje iz državnih (odnosno drustvenih) firmi dok traju sankcije.
Dakle, vecina stanovnistva je imala radno mesto (da li su imali posla, to je drugo pitanje).
Vecina od onih sa radnim mestom je primala plate preko tekucih racuna.
Tekuci racuni podrazumevaju cekove.
Inflacija je imala trinaest cifara, dakle i cene i plate su rasle vrtoglavo (ko nije doziveo teško mu je da zamisli).
Ogromna vecina ljudi koje ja poznajem slobodno je ispisivala cekove i kupovala šta im treba. Nije bilo bitno koliki je bio minus i kolika je bila kamata na taj minus, jer je naredna plata bila tolika da je vise nego pokrivala taj iznos. Ne zaboravite da je cekovima trebalo oko nedelju dana da stignu na realizaciju, tako da je „dobitak“ bio još veci. Utoliko je tačno da niko nije bio gladan ili zedan osim ako (a) nije bio zaposlen; (b) bio je zaposlen kod privatnika i platu nije primao preko tekuceg racuna; (c) tekuci racun mu je bio kod banke koja je nerado davala vece kolicine cekova; (d) pri tome nije dobijao ocnovne namirnice preko sindikata ili od firme omesto novcanog placanja; (e) ili je bio suvise posten da trosi novac koji još nije zaradio, pa nije hteo da ide u minus (uglavnom starija generacija); (f) ili je bio izbeglica. Izvinjavam se ako sam nekoga zaboravio. Iako je spisak dug, ipak je to bila sicusna manjina stanovnistva. Da i ne spominjem da su oni koji su spadali u jednu ili vise od tih kategorija prodavali svercovanu robu, najviše cigarete i benzin i tako se snalazili.
Otreznjenje je nastalo 1994, ako mene pitate, kada je Avramovic postao guverner Narodne banke, zamrzao dinar i zaustavio stampanje novca (i cekova). Tek tada smo shvatili koliko smo osiromasili.
Jedno od cuda Milosevicevog doba bilo je to što je elektroprivreda radila besprekorno. Tako je narod mogao da trpa u zamrzivace šta je hteo i nije morao da jede parizer ko nije hteo. A u Madjarsku se islo ne zato što u zemlji ničeg nije bilo, nego zato što je tamo bilo jeftinije.
Problem sa 1993 je bio u tome što se ogromna narodna energija trosila na besmislene stvari, najviše u redovima za hleb, mleko… Pa cekaj red u bankama da podignes dinare, pa trci kod dilera da ih zamenis u marke (a kurs u međuvremenu otisao), pa planiraj sverc-ture do Madjarske ili Rumunije. Pa opet u banku u red za cekove… I kad ugrabis dva litra mleka ti si srećan jer si „uspeo“. Pa ti udje u krv, pa čim vidis red ti se prikljucis, iako ti je kod kuce zamrzivac pun mleka. U toj opstoj jurnjavi nismo ni primecivali koliko smo kao drustvo propadali.
Ja sam imao taktiku da u red uvek nosim nešto za citanje. Ne da sam se nacitao te godine! Sad me sramota kad pomislim kako malo čitam. Da hoće ta kriza ovde pa da se covek opet malo kulturno uzdigne :-)
A to što se svet smejao? Koji svet? Ja se nisam smejao Argentini kad su oni imali sličnu pricu.
Извор: SerbianCafe.com (дискусије)
За добре и способне моје мишљење је да тек сада долазе права и она баш добра времена јер нема више импровизације
Masovno otpustanje radnika sirom Amerike
Drecun (publicista)
27. januar 2009. u 00.43
u ponedeljak 26.januara home depot otpustio 7 hiljada radnika.
fabrika gradjevinskih masina i motora caterpillar do 20 hiljada.
sprint mobil i drugi na hiljade.
do kraja januara broj otpustenih radnika preci će milion.
Bezier (inzenjer)
27. januar 2009.
Drecune te velike firme su inače imale barem 20-30% radnika koji nisu ama bas ništa radili a dobijali su plate i beneficije.
Home Depot zna se šta prodaje a gradnja je skoro potpuno stala i šta se moglo ocekivati , niko ništa ne kupuje a da tamo koja desetina hiljada radnika igra video igrice i za to dobija plate.
Katerpilar radi velike gradjevinske masine a zna se kako stoji sa gradnjom . Ko još šta u USA gradi osim ovih na državnom budzetu a i ti su uslovljeni da zaposle Union zaposlene i to je samo pitanje dana kada će sve stati.
Pa neka gospoda dodje u male firme (USA) gde se zestoko radi za daleko manje nego u tim „mezimcad” firmama i gde se mi borimo sa zutima ali bez pomoći države ( kao sto degenerici iz GM-a sada placu i traže od kongresa pomoć ) . Evo konkretno mojih 6-7 musterija rade bolje nego ikada , to je istinsko ludilo koliko posla ima samo su plate daleko manje nego u GM-u, Fordu,Katerpilaru a beneficije se ne mogu ni uporediti.
Ja sam na kontraktu i placen sam daleko vise , ali znam koliko su placeni ljudi oko mene sto rade za stalno. Prosek je oko 18-22 $ po satu a ima tu i te kako strucnih ljudi i vrhunskih majstora u svakom slučaju su izmislili ovaj svet za kretene na linijama GM-a i ove polupismene iz Home Depot ili Katerpilara .
Za dobre i sposobne moje mišljenje je da tek sada dolaze prava i ona bas dobra vremena jer vise improvizacije nema i nema sakrivanja iza nerada . Stvari istinski i bogu dragome hvala isplivavaju na povrsinu i biće šta biti mora.
Prema tome puno sreće svima . Zapravo na…ace ovi zaduzeni sa kreditima ( kuca, dvoje troje kola i slično ) a ko nije zaduzen a ima „skils ” ( ali istinski ) za te nema zime.
Pa ja svake nedelje imam barem 30-tak ponuda da me zaposle jer svako bi da za ne previse para dobije vrhunskog radnika , ali meni se neće bas raditi za svakoga.
Savet , ko može da se resi nekretnine, resavaj se pod hitno i hvataj se bilo čega sto je vezano za hranu ili lekove ( farmacija) .
Ili muckajte glavom pa probajte raditi nešto originalno , što ne radi niko drugi ili veoma malo njih. Ako se utopis u sredinu i radis
nešto sto svi rade , tu hleba nema , ili to moras raditi veoma dobro daleko bolje od proseka.
Po meni sve skupa situacija nije uopste problematicna samo ako nisi prezaduzen. Ako jesi , e pato je tvoj licni problem , jer niko vas nije bio po usima da se zaduzujete .
I kriza će proći, dakako samo je neće svi preziveti . Prirodno i logicno . Secate li se price iz detinjstva o cvrcki i mravu . Ne vecina vas gleda TV (CNN, RTS ) i slične gluosti i sada placa velike racune . Uvek bilo i biće.
Извор: SerbianCafe.com (Дискусије)
Критизерство – још једна лоша српска особина
Велики по туђем иметку
Још ређе је питање зашто се помоћ тражи од државе када су за њу отимачи генерацијског рада Србије – од Мишковића, Костића, Ђунића, Влаховића говорили да је држава непотребан и лош управљач. Или ће влада да плати или ће отпуштања почети, тако ће Мишковић који је завладао на тржишту од осам милиона људи са својих двадесет хиљада запослених наставити да уцењује државу.
Александар Вулин
[објављено: 08/01/2009]
drago.ca , 09/01/2009,
@Miloš Kikić i ostali. Pustite bre coveka na miru sa svojim kritizerstvom. Jos jedna losa srpska osobina. Kad god se nesto proba uraditi onda odmah nadjete sto razloga zasto to ne treba uraditi: ili vam se ne svidja taj sto je predlozio, ili je to neizvodivo, ili da je dobro to bi vec neko dosad uradio, ili da nema resursa, ili da nema vremena, ili treba sacekati da to neko drugi proba da vidimo da li to uopste vredi pocinjati, ili cekate Godoa (EU), ili…
Daj bre radite nesto ili ako ne radite, pustite druge da na miru rade. Znate li zasto su ljudi na Zapadu uspesni? Zato sto se ne boje izazova i zato sto veruju da ako uporno rade moraju da uspeju, kad-tad.
Neuspeh ne moze da ih pokoleba. Naprotiv, veruju da su stekli jos jedno iskustvo koje ce im pomoci da uspeju na sledecem projektu/poslu. Sta god da je Vulin bio pre, ovo sto pise je vrlo hrabro i ne donosi mu prijatelje.
Koliko vas je spremno da u svom zatvorenom krugu digne glas protiv bezakonja a kamoli javno kada to moze da ima posledica?
Извор: Политика а.д. (коментари корисника)
Чаробно покриће за све – глобална криза!
Жарко Јокановић
Штедња – божанство гладних
Идеалан рецесиони Србин је већ изабран: мања му је плата, не реагује на отказ и поскупљења, не једе, не греје се, пешачи, тути у мраку, не слави, ћути, трпи…
Aleksandar Lambros, 24/11/2008,
Дакле, данима размишљам јесам ли то само ја полудео а остали су при здравој памети или су полудели сви а само ја остао при памети. Кад, ево, прочитах овај текст који је тако прециозно артикулисао све што ми се данима мота по глави и просто ми је лакше сада.
На страну то што уопште не копчам какве благе везе Србија има с овом глобалном рецесијом кад свеједно нисмо укључени ни у какве глобалне економске токове и стране инвестиције су бедне и бедно је уопште све.
Ако сам добро разумео, у Америци су пукле неке хипотекарне банке, то је уздрмало најпре америчку па онда и економију осталих развијенијих земаља, па је то, на крају, довело и до масовног отпуштања радника у Србији и бестијалног иживљавања над ионако истраумираним и убогим становништвом.
Ма дајте људи, које су то форе?! Ок, та глобална рецесија мора на неки начин да се одрази и на нас, али до нас може да стигне само у облику таласића никако цунамија, пропорционално с нашим значајем и присуством у глобалним економским токовима.
Не могу да верујем како се овдашњи медији упињу у бесомучној кампањи застрашивања грађана који су толико испрепадани да је свеопшта депресија и летаргија толико ухватила корена да ствар постаје већ потпуно безнадежна.
Дакле, могу бити мирни, сад заиста могу да раде шта хоће и да мешетаре до миље воле и легализују своју неспособност и полукриминални систем рада, јер имају чаробно покриће за све – глобална криза! Ако се неко обрадовао овој рецесији у свету онда је то свакако српски политички естаблишмент.
Имају оправдање за сву неспособност а ако се деси да се нешто и уради, нешто сасвим обично и нормално, то ће попримити митолошке димензије и послужити као потврда њихових супернатуралних способности. Ок криза. Ајде нек буде.
Ал годинама већ слушам једну те исту причу … бела шенгенска листа само што није (бај д веј, кога више заболе, ко уопште овде има пара да иде било где, а онај ко има, виза му је најмањи проблем; има омладине из унутрашњости која никад ни Београд нису видела) …
… затим, закони који ће олакшати прилив страних инвестиција на дневном реду за хитно усвајање су већ равно 9 година … годинама иста тлапња о компликованој администрацији (по свим анализама увек смо негде око 150. места и испод на светским листама), о застрашујућој корупцији (и ту се слично котирамо), о монополу… где још има да је цена авионске карте за неку европску дестинацију 500 евра кад за 50 можете из Европе да летите где пожелите, кабловске услуге су безобразно скупе (јер конкуренције нема а услуга је уз то и очајна), слично је и с мобилном телефонијом и 99.9% ствари у овој земљи … како је могуће да Србија има најскупљу храну у Европи и најмање плате а да је цена стамбеног квадрата у БГД иста као и на Менхетну?
И ко нам је крив за то? Рецесија или неспособна влада чији је главни домет економског ангажовања прерасподела фотеља по јавним предузећима или на било ком месту где још има потенцијала за дрпачину?
А тек та национална митологија о томе како је Србија богом дана за све, за улагања, за еко храну, за туризам, за транзит, за ово за оно … авиони, камиони, холограмски мостови преко Дунава, тамо где га је Трајан прешао пре две хиљаде година, стотине бродова са америчким туристима до Виминацијума (шта да виде, гомилу отпада на све стране?!), највећи шопинг молови, Беополис, окретнице, закретнице, обилазнице, аеродроми, центри, бање, најсавременије ово, најсавременије оно … све то у земљи где већина становништа не уме ни мејл да пошаље а добром платом се сматра 300 евра, тек да не пандркнете од глади … дајте људи, што се замлаћујемо безвезе …
Штедња ће, наравно, ићи на уштрб обесправљених … у међувремену предлажем да се Срем, Банат, Бачка, те Шумадија и Поморавље, конституишу као републике како би се створиле могућности за отварање нових радних места (нови републички парламенти и владе), јер понестаје им више идеја, све се већ поделило и подрпало…
Извор: Политика а.д. (коментари корисника)
leave a comment