Да л′ тко и тебе, Соларићу, гледи ?

Спрега енглеске аристократије, политичке елите из те аристократије и савременог новодобног финансијског времена (задњих 200 година) је ОЧИГЛЕДНА…

Posted in Србија, економија, политика, тајна удружења, SerbianCafe by Соларић on 31 марта, 2009

maliperica1 (ing) – 12. decembar 2007.

Veza PLEMSTVA i poceci savremenog bankarskog biznisa se međusobno preplicu, nadopunjuju i stvaraju sasvim odredjenu strukturu koja je naucila da sivi od potpune kontrole sistema…

pri cemu je strast instrument stvaranja blokada iz kojih se izvlace periodicno najbolje politicke i finansijske prednosti…

Tako je vestina politicke moći Londona uvek strogo konzervativna i strogo liberalna …konzervativno se brani mogućnost liberalnog protoka kapitala u uslovima zategnutih i sukobljenih konzervativnih ultranacionalnih interesa…

citat:

Die englischen Rothschilds

Nathan M. Rothschild (1777-1836)
Nathan , der älteste Sohn von Mayer Amschel Rothschild, gilt bis heute als größtes Finanz- und Geschäftsgenie der Familie und der damaligen Zeit überhaupt.
1796 ging er nach Großbritannien (ab 1806 britischer Staatsbürger) und gründete eine Handelsfirma in Manchester, die auch als Agent für die Frankfurter Rothschilds fungierte. Außerdem konnte er sich durch die Gewährung niedriger Provisionen im Diskontgeschäft etablieren.

Seine große Chance eröffnete sich durch die Kontinentalsperre ab 1806, die zu einer großen Kostensteigerung im Im-/Exportgeschäft führte. Der Handel barg große Risiken, versprach aber auch sehr hohe Profite.

Nathan baute ein großes Schmuggelnetz von Großbritannien aus auf, mit dem er die Waren auf den Kontinent brachte und weitertransportierte.

Er nutzte die Chancen, die sich für einen risikobereiten Unternehmer durch die Blockade boten, meisterhaft. Innerhalb von 5 Jahren stieg er zum wichtigsten Finanzier der britischen Regierung auf. Seine schärfsten Konkurrenten Abraham Goldsmid und Sir Francis Baring starben beide 1810.

***

sprega engleske aristokratije, politicke elite iz te aristokratije i savremenog novodobnog finansijskog vremena (zadnjih 200 godina) je OCIGLEDNA…

***

kakve to ima veze sa Balkanom i posebno Srbijom je ocigledno…

citat:

Er nutzte die Chancen, die sich für einen risikobereiten Unternehmer durch die Blockade boten, meisterhaft. Innerhalb von 5 Jahren stieg er zum wichtigsten Finanzier der britischen Regierung auf.

kratak prevod,

On je maestralno koristio sanse za poslove visokog rizika koji su se kroz blokade ponudile. U periodu od pet godina dospeo je do najvaznijeg finasijera britanske vlade…

***

BLOKADE su se nudile kroz ratove Napoleona i odnose u Evropi izazvanih ratom…

***

od tudje muke su najveci majstori politike, biznisa i finansija uvek pravili najbolje poslove,

zato volite se i cuvajte se dobri ljudi dobre volje…

Извор: SerbianCafe.com (дискусије)

Средњевјековна српска презимена, имена и надимци

Posted in повесница, SerbianCafe by Соларић on 8 фебруара, 2009

Средњевјековна српска презимена, имена и надимци

Libero2000 – 31. maj 2006.

У давна времена, у средњем вијеку Срби су имали презимена слична, па и идентична данашњим. То показују старе повеље, углавном сачуване у манастирима краљевским, царски, кнежевским, деспотским задужбинама.

Презиме је породично име, а на старосрпском одговарајуће ријечи су; порекло, прозвиште, придјевак.
Старинска народна лична имена, па од њих изведених презимена, заступљени су у Дечанској повељи под именом – дед, предак појединих сељачких породица.
Међу презименима преовлађује очево име, односно име неког претка (патроним).

Пишући о српским средњевјековним презименима бечки историчар Константин Јиречек, иначе Чех, дао је и више конкретних примјера.
Рецимо, сељачке породице на баштини протопопа Прохора зову се; Шавчићи, Богдановићи, Побратовићи, Станићи и Срезојевићи. Нека поповска породица код Призрена „Попови Дикановићи“ (Дечанска повеља 1330.године).

Код Дечана, налазимо у истој Повељи, сељаке који се презивају по неком преtku: Брајић, Добромировић, Славојевић, Весељковић и друга.
Многа имена упућују на занимање претка: Ковачевић, Шавчић (од шавац), Поповић, Прахторовић (прахтор је порезник).

У Призренској повељи има неколико патронима из којих се види да су преци оних који су их носили доцније постали монаси, па су као такви доспели до високих црквених положаја. Тако неки шавац Драгомир презива се Калуђеровић, а неки поп Хранислав презива се Епископовић.

Из тог времена српске феудалне државе имамо још једну групу имена и надимака, од којих су настала презимена, каквих је било у свим европским земљама.
Такви су: Лисица, Муха, Јеж, Козодер, Свиноглав, Лојеоча, Злобрадић, Опаритул, Мутивода, Голозло, Голклас итд.
Занимљиво је да се презимена Голозлов, Голозловић,Голозлић јављају и у Загребу 1386.godine (Mažuranić: Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik 325).

У подужем списку учесника у битци код Ангоре, у којој је Србе предводио деспот Стефан Лазаревић, спомиње се и неки српски витез са презименом, сада тако драгом Хрватима – Павелић.
Гарантовано – није се звао Анте! То може посвједиочити г.Игор, који нам је раније постирао тај списак.

(more…)

Такве малверзације су могуће само у систему који је скројен у 19. стољећу

Posted in Бјанка, економија, политика by Соларић on 8 децембра, 2008

Бездан глобалне рецесије

Само прошлог месеца пола милиона Американаца остало без посла

Најцрње слутње Волстрита о историјском посртању америчке економије јуче су поново потврђене: само у новембру 550.000 Американаца остало је без посла, највише у последње три деценије.

С. Р.

[објављено: 06/12/2008]

Bianca , 06/12/2008,

Po nekim proracunima, sve sto je US vec potrosila na saniranje raznoraznih formi depresije od Augusta 2007, je moglo biti potroseno na svakog nezaposlenog u Americi sa sumom od $200,000. A ako se ta suma podijeli svakom tko pripada srednjoj klasi u Americi, to bi bilo $50,000 po osobi. To su ogromne sume, i nista u stvari nije jasno.

Jer kada su se hipoteke magicno prepakirale i prodavale kao profitabilni instrumenti, nitko se nije pitao na koji nacin je daj dug bio vise vrijedan kupcu nego sama hipoteka, koja, u svakom slucaju ima odredjenju kamatnu stopu. Cak i ako se racuna na automatsko povecanje stope, ne moze se objasniti „vrijednost“ tih papira, kao ni nacin na koji su institucije dobile dozvolu da „stampaju“ novac. Tako da su dali privid solidnosti cistom vjetru.

Ali nije jasno kakav novi sistem ce se pojaviti. Za sada je jasno da je liberalno kapitalisticki sa slobodom financijskog trzista zaista gotov. Takve malverzacije su moguce u sistemu koji je skrojen u 19tom stoljecu.

Nekada su se elite, kraljevi, lordovi i drugi plemici, oslanjali na zemlju kao izvor bogatstva. Zemlju im je garantirao suveren, tj. monarh. Kada se je preslo u industrijsku proizvodnju, i u svjetsku kolonijalnu trgovinu, malo se je izmjenilo.

Nekada se je zemlja dijelila plemicima, zajedno sa titulom, besplatno. A poslije se je kroz parlament dijelile velike sume iz poreske kase, besplatno. Naravno, ocekuju se usluge. Plemici su morali podrzati monarha vojno i politicki, kao i kroz porez sa imanja. A novi bogatasi su za novac iz drzavne kase davali drzavi „usluge“ i „proizvode“, a zadrzali profit.

Drzava je postala kapitalisticka samo u smislu da je profit postao privatan, dok je javni kapital poklonjen, a u slucaju neispunjavanja obaveza, poreznik placa. Tako je doslo do „izuma“ vrijednosnih papira.

Novi sistem ce kopirati kineski put, gdje je javni kapital — kapital, koji se ne poklanja.

Извор: Политика а.д. (коментари корисника)

Веза племства и почеци савременог банкарског бизниса

Posted in економија, политика by Соларић on 30 новембра, 2008

maliperica1 (ing) – 12. decembar 2007.

Veza PLEMSTVA i poceci savremenog bankarskog biznisa se međusobno preplicu, nadopunjuju i stvaraju sasvim odredjenu strukturu koja je naucila da zivi od potpune kontrole sistema…

pri cemu je strast instrument stvaranja blokada iz kojih se izvlace periodicno najbolje politicke i finansijske prednosti…

Tako je vestina politicke moći Londona uvek strogo konzervativna i strogo liberalna …konzervativno se brani mogućnost liberalnog protoka kapitala u uslovima zategnutih i sukobljenih konzervativnih ultranacionalnih interesa…

citat:

Die englischen Rothschilds
Nathan M. Rothschild (1777-1836)
Nathan , der älteste Sohn von Mayer Amschel Rothschild, gilt bis heute als größtes Finanz- und Geschäftsgenie der Familie und der damaligen Zeit überhaupt.
1796 ging er nach Großbritannien (ab 1806 britischer Staatsbürger) und gründete eine Handelsfirma in Manchester, die auch als Agent für die Frankfurter Rothschilds fungierte. Außerdem konnte er sich durch die Gewährung niedriger Provisionen im Diskontgeschäft etablieren.

Seine große Chance eröffnete sich durch die Kontinentalsperre ab 1806, die zu einer großen Kostensteigerung im Im-/Exportgeschäft führte. Der Handel barg große Risiken, versprach aber auch sehr hohe Profite.

Nathan baute ein großes Schmuggelnetz von Großbritannien aus auf, mit dem er die Waren auf den Kontinent brachte und weitertransportierte.

Er nutzte die Chancen, die sich für einen risikobereiten Unternehmer durch die Blockade boten, meisterhaft. Innerhalb von 5 Jahren stieg er zum wichtigsten Finanzier der britischen Regierung auf. Seine schärfsten Konkurrenten Abraham Goldsmid und Sir Francis Baring starben beide 1810.

sprega engleske aristokratije, politicke elite iz te aristokratije i savremenog novodobnog finansijskog vremena (zadnjih 200 godina) je OCIGLEDNA…

***

kakve to ima veze sa Balkanom i posebno Srbijom je ocigledno…


citat:

Er nutzte die Chancen, die sich für einen risikobereiten Unternehmer durch die Blockade boten, meisterhaft. Innerhalb von 5 Jahren stieg er zum wichtigsten Finanzier der britischen Regierung auf.


kratak prevod,

On je maestralno koristio sanse za poslove visokog rizika koji su se kroz blokade ponudile. U periodu od pet godina dospeo je do najvaznijeg finasijera britanske vlade…

***

BLOKADE su se nudile kroz ratove Napoleona i odnose u Evropi izazvanih ratom…

***

od tudje muke su najveci majstori politike, biznisa i finansija uvek pravili najbolje poslove,

zato volite se i cuvajte se dobri ljudi dobre volje…

Извор: SerbianCafe.com (дискусије)